Hemija koju su krili drevni vulkani
Nastavlja se podrška domaćih ministarstava učešću SP HEMIJA u projektu RM@Schools 4.0. Ministarstvo prosvjete i kulture preporučilo je osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj da u nastavi hemije iskoriste mogućnosti ovog međunarodnog projekta. Osim toga, Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo finansijski je pomoglo dodatne edukacije nastavnika, poklon pakete pribora za kabinete hemije, kao i edukativna putovanja učenika.
Projektni tim SP HEMIJA nastoji da što više uključi učenike iz manjih mjesta u Republici Srpskoj u ovaj program, te je ovaj put učesnik bila škola „Veljko Čubrilović“ iz Lopara. Poveznica je nastala zahvaljujući našoj alumnistkinji Marijani Terzić, diplomiranom hemičaru, koja je u ovoj školi radila kao nastavnik hemije.
Za temu ovog edukativnog putovanja odabrana je planina Ozren. Uz pomoć geologa sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, prof. dr Elvira Babajića i doc. dr Alise Babajić, te dr Ljiljane Tankosić sa Rudarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, učenicima su dočarani procesi koji su se odvijali na sadašnjoj lokaciji površinskog kopa peridotita (magmatskih stijena) na ovoj planini. Mogli su da saznaju kako je stotinama miliona godina unazad, podvodni vulkanizam dao stijene koje su tektonski dovedene na površinu.
Eksploatacija peridotita (magmatskih stijena) se sprovodi u cilju njihovog korišćenja u građevinarstvu (beton i asfalt), a vijek eksploatacije iznosi oko pola vijeka, o čemu je učenicima govorila prof. dr Bojana Grujić, stručnjak Univerziteta u Banjoj Luci u oblasti niskogradnje. Posljednjih godina intenzivno se proučava primjena serpentinita za vezivanje CO2, koja je zasnovana na povratnom potencijalu ovog materijala iz koga se prilikom prerade oslobađa znatna količina CO2.
Osim toga, na Ozrenu postoje i dodatne mogućnosti za hemijska istraživanja, naročito zbog prisustva magnezita, minerala koji je primjenljiv u industriji prehrambenih aditiva (poput šumećih tableta), industriji stakla, keramike, a takođe značajna je i primjena kao veziva za tehnologije vatrostalnih materijala, pa čak i onih u nuklearnim reaktorima.
Učenici su pokazali zanimanje za prezentovane teme, terenski rad, naročito na lokaciji nalazišta poludragog kamena opala, gdje je održano i malo takmičenje u potrazi za atraktivnim primjercima koje su zatim ponijeli i u svoju školu.
Nastavlja se podrška domaćih ministarstava učešću SP HEMIJA u projektu RM@Schools 4.0. Ministarstvo prosvjete i kulture preporučilo je osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj da u nastavi hemije iskoriste mogućnosti ovog međunarodnog projekta.
Osim toga, Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo finansijski je pomoglo dodatne edukacije nastavnika, poklon pakete pribora za kabinete hemije, kao i edukativna putovanja učenika. Projektni tim SP HEMIJA nastoji da što više uključi učenike iz manjih mjesta u Republici Srpskoj u ovaj program, te je ovaj put učesnik bila škola „Veljko Čubrilović“ iz Lopara. Poveznica je nastala zahvaljujući našoj alumnistkinji Marijani Terzić, diplomiranom hemičaru, koja je u ovoj školi radila kao nastavnik hemije.
Za temu ovog edukativnog putovanja odabrana je planina Ozren. Uz pomoć geologa sa Univerziteta u Tuzli, prof. dr Elvira Babajića i doc. dr Alise Babajić, te dr Ljiljane Tankosić sa Rudarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, učenicima su dočarani procesi koji su se odvijali na sadašnjoj lokaciji rudnika serpentinita na ovoj planini.
Mogli su da saznaju kako je stotinama miliona godina, podvodni vulkan koji se pojavio ovdje, uzrokovao stvaranje raznovrsnih mineralnih resursa. Eksploatacija serpentinitnih stijena kao punioca za izgradnju puteva može trajati još nekoliko generacija o čemu je učenicima govorila prof. dr Bojana Grujić, stručnjak Univerziteta u Banjoj Luci u oblasti niskogradnje. Posljednjih godina intenzivno se proučava primjena serpentinita za vezivanje CO2, koja je zasnovana na povratnom potencijalu ovog materijala iz koga se prilikom prerade oslobađa znatna količina CO2.
Osim toga, na Ozrenu postoje i dodatne mogućnosti za hemijska istraživanja, naročito zbog prisustva magnezita, minerala koji je primjenljiv u industriji prehrambenih aditiva (poput šumećih tableta), industriji stakla, keramike, a takođe značajna je i primjena kao veziva za tehnologije vatrostalnih materijala, pa čak i onih u nuklearnim reaktorima.
Učenici su pokazali zanimanje za prezentovane teme, terenski rad, naročito na lokaciji nalazišta poludragog kamena opala, gdje je održano i malo takmičenje u potrazi za atraktivnim primjercima koje su zatim ponijeli i u svoju školu.
Nastavlja se podrška domaćih ministarstava učešću SP HEMIJA u projektu RM@Schools 4.0. Ministarstvo prosvjete i kulture preporučilo je osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj da u nastavi hemije iskoriste mogućnosti ovog međunarodnog projekta. Osim toga, Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo finansijski je pomoglo dodatne edukacije nastavnika, poklon pakete pribora za kabinete hemije, kao i edukativna putovanja učenika. Projektni tim SP HEMIJA nastoji da što više uključi učenike iz manjih mjesta u Republici Srpskoj u ovaj program, te je ovaj put učesnik bila škola „Veljko Čubrilović“ iz Lopara. Poveznica je nastala zahvaljujući našoj alumnistkinji Marijani Terzić, diplomiranom hemičaru, koja je u ovoj školi radila kao nastavnik hemije.
Za temu ovog edukativnog putovanja odabrana je planina Ozren. Uz pomoć geologa sa Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, prof. dr Elvira Babajića i doc. dr Alise Babajić, te dr Ljiljane Tankosić sa Rudarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, učenicima su dočarani procesi koji su se odvijali na sadašnjoj lokaciji površinskog kopa peridotita (magmatskih stijena) na ovoj planini. Mogli su da saznaju kako je stotinama miliona godina unazad, podvodni vulkanizam dao stijene koje su tektonski dovedene na površinu.
Eksploatacija peridotita (magmatskih stijena) se sprovodi u cilju njihovog korišćenja u građevinarstvu (beton i asfalt), a vijek eksploatacije iznosi oko pola vijeka, o čemu je učenicima govorila prof. dr Bojana Grujić, stručnjak Univerziteta u Banjoj Luci u oblasti niskogradnje. Posljednjih godina intenzivno se proučava primjena serpentinita za vezivanje CO2, koja je zasnovana na povratnom potencijalu ovog materijala iz koga se prilikom prerade oslobađa znatna količina CO2.
Osim toga, na Ozrenu postoje i dodatne mogućnosti za hemijska istraživanja, naročito zbog prisustva magnezita, minerala koji je primjenljiv u industriji prehrambenih aditiva (poput šumećih tableta), industriji stakla, keramike, a takođe značajna je i primjena kao veziva za tehnologije vatrostalnih materijala, pa čak i onih u nuklearnim reaktorima.
Učenici su pokazali zanimanje za prezentovane teme, terenski rad, naročito na lokaciji nalazišta poludragog kamena opala, gdje je održano i malo takmičenje u potrazi za atraktivnim primjercima koje su zatim ponijeli i u svoju školu.
Poveznice:
https://rmschools.isof.cnr.it/
